Čet5Sij2023

Svečani blagoslov bogojavljenske vode

Uz slavlje uočnice svetkovine Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, s početkom u 18.30 sati u crkvi je održan svečani blagoslov bogojavljenske svete vode. Obred je vodio župnik Ivan Jurić, a posluživao kapelan Florijan Zagorščak i ministranti, dok je bibličar Ivan Benaković, pastoralni suradnik josipovačke župe Sv. Luke, ev.,  s vjernicima sudjelovao u zajedničkoj molitvi i pjevanju koje je predvodio župni zbor.

Kako je u župnoj najavi napisano „obred blagoslova vode i molitve koje molimo izuzetno su poticajne za sve“, tako je i bilo te se u crkvi okupio solidan broj župljana, koji je poslije obreda pribivao misi i klanjanju pred Presvetim.

Župnik je podsjetio kako sudjelujemo u obredu blagoslova „na spomen svoga krštenja, da čovjek postane svjestan svoga preporoda na sliku Kristovu“, te uz riječ Božju pročitao: „Tom se vodom škrope i stanovi, radionice  i stvari da se pokaže kako je Krist cijeli svemir otkupio i uzdigao; da će se svi stvorovi zajedno s čovjekom osloboditi ropstva, raspadljivosti i sudjelovati u slavi sinova Božjih. Stoga slijedi i obveza čovjekova da se u svom odnosu prema stvorenim stvarima ravna Božjim po načelima kraljevstva Božjeg, da se njima služi na slavu Božju, na dobro braće ljudi. Molimo, braćo i sestre, Boga Oca svemogućega da po ovoj vodi posveti svoju Crkvu i sav svijet“, kazao je župnik te pozvao na pjevanje litanija. Blagoslovio je sol, vodu i umočio škropilo u sada blagoslovljenu vodu te poškropio okupljene uz riječi: „Neka nam ova voda bude spomen Kristova i našega krštenja i novog života po zakonitosti kraljevstva Božjega.“ Obred je završen i dok je puk pjevao Svim na zemlji mir, veselje“, župnik je prošao do oltara škropeći narod Božji u crkvi te je misno slavlje moglo početi.

Korisno je spomenuti da se obred slavi prema propisima Rimskog misala i da ga je trebalo obnoviti po načelima konstitucije Drugog vatikanskog koncila 'Sacrosanctum concilium' i uvrstiti u novi Red blagoslova. Voda nakon blagoslova, neki kažu posvećenja, treba postati znak žive vode o kojoj nam Isus govori. To je simbolika blagoslova – kako bismo u vodi prepoznali živu vodu koju nam Isus daje u svojoj Riječi. Želimo vidjeti što nam znači ta voda kojom smo oprani u krštenju. Prije blagoslova vode molili smo litanije Svih Svetih želeći zazvati blagoslov onih kojima je krsna voda bila itekako važna i koji su znali živjeti svoj kršćanski život.

Pojam i poimanje blagoslova prisutno je u kršćanstvu od početaka, prema zapisima iz 3. stoljeća. Blagoslov je kršćanstvo preuzelo iz Staroga zavjeta i to u duhovnom smislu kao zazivanje Božjeg blagoslova nad nekime ili podjeljivanje blagoslova u Božje ime. U Novom je pak zavjetu prisutan Isus Krist koji je središte kršćanske vjere i koji je zapravo najveći blagoslov darovan ljudima od Oca. U početku je blagoslov bio vezan uz Vazmeno bdjenje, a kasnije uz Bogojavljenje. Za Hrvatsku značajan je dodatak iz Kašićevog rituala iz 1640. godine gdje se prvi puta navodi blagoslov vode. Pregledom starijih i novijih obrednika vidljiva je razlika razlika u tome što je u starijima zastupljeno zaklinjanje, dok ga u novijim nema. To pokazuje kako su stariji obrednici više pozornosti posvećivali utjecaju zloga i na krštenje gledali kao oslobođenje od istoga. Noviji obrednici ukazuju na posvećenost novomu životu darovanomu po Duhu. Blagoslov je sveti znak koji iz navještaja Božje riječi crpi smisao i djelotvornost. U blagoslovne vidljive znakove uz znak križa i kađenje navodi se „škropljenje blagoslovljenom vodom“ (podsjetnik na vazmeno otajstvo i obnovu krsne vjere; Rimski obrednik, brojevi: 20-22,26,d).

Na početku obreda blagoslova vode svećenik kaže: „Ovaj blagoslov vode sjeća nas Krista, vode žive. Sjeća nas i sakramenta krsta po kojem smo se preporodili iz vode i Duha Svetoga. Kad god dakle budemo ovom vodom škropljeni ili se njome ulazeći u crkvu ili boraveći kod kuće, poslužimo sa znakom križa, Bogu zahvaljujemo za njegov neizreciv dar. I molimo njegov blagoslov da sakrament krsta koji smo primili s vjerom svetim životom posvjedočimo.“ Nakon čitanja Riječi Božje, svećenik izriče blagoslovnu molitvu nad vodom i molitvom nad solju. Uputno je napomenuti da blagoslovljenu vodu ne koristimo kako bismo otjerali zlo ili grijeh iz naše kuće, stana ili okoline, već je ona spomen na Božja djela i poziv na čistoću koju smo primili po krštenju. Blagosloviti sol i vodu može zaređeni svećenik snagom svoje službe.

Priredila: N. Špoljarić

  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15