Svetkovina Blagovijesti i posveta Bezgrješnomu Srcu Marijinu

Ovogodišnja proslava svetkovine Navještenja Gospodinova (Blagovijesti), 25. ožujka na poseban je način povijesna. I naša je župna zajednica sudjelovala u povijesnomu događaju za sveopću Crkvu jer smo u našoj župnoj crkvi, uz večernje euharistijsko slavlje u 18.30 sati, u duhovnom zajedništvu Katoličke Crkve s papom Franjom, biskupima, svećenicima i vjernicima cijeloga svijeta, molitveno, zaufano sudjelovali u činu posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu cijeloga čovječanstva, napose narode Rusije i Ukrajine.

Priprava za misno slavlje bila je pobožnost križnog puta koji je ovoga petka predmolio župni vikar Krešimir Iljazović, a večernju misu predvodio je i propovijedao župnik Ivica Martić te je, naposljetku mise, ispred Gospina kipa predmolio posvetnu molitvu. Liturgijsko pjevanje vodila je Danica Andrašević.

„Taj navještaj Gospi, taj navještaj koji odzvanja od početka kada je stvoren čovjek, upućen Mariji i svakome od nas, prva riječ je: 'Ne boj se!'. Bog je odlučio izići k nama u susret i onda kada smo mi sagriješili. Ne moramo se mi prvo pokajati kako bi nam Bog oprostio, Bog čezne da nam oprosti i prije nego što smo se pokajali. Bog čezne da se dogodi taj susret s njim u kojem će ponovno čovjek živjeti u radosti, u kojem neće kopati po svojoj prošlosti i neće biti jadan zbog svoga grijeha, već zbog milosti biti radostan. Bog nas ljubi, unatoč svemu! Kada bismo bili svjesni činjenice da Božja ljubav nije ničim uvjetovana, onda ni naše ljubavi ne bi bile uvjetovane, pune predrasuda i ne bismo živjeli tako da nam gotovo nitko ne odgovara i da uvijek nalazimo izgovor da nekoga ne bismo voljeli. To je milost! Zamolimo da u svome srcu imamo ljubav za svakoga! Drukčije, to je napast, naš pakao, zapreka za vječnost“, kazao je župnik Ivica uvodeći u euharistijsko slavlje svetkovine.

Raduj se - Bog te ljubi; Ne boj se - Bog je s tobom!

„Navještenje Djevici Mariji događaj je bitan za našu vjeru. Evanđelist Luka (Lk 1, 26-38) opisao ga je kao jedinstven događaj, no osim onoga što je opisano i kako smo čuli, današnje evanđelje ima i dublju poruku za nas. Bog šalje anđela Gabrijela djevici Mariji. Dva puta se naglašava da je Marija bila djevica. U biblijskom smislu riječi, biti djevicom znači ne biti plodan majčinstvom i imalo je negativno značenje. I izraelski narod nazivao se djevicom upravo onda kada je bio besplodan, nesretan. Žena koja je bila djevica za Izraelce je označavala ženu koja nije rodila i koju nitko nije uzimao u obzir. Kada Marija, odnosno Izrael postaje plodan? Onoga trenutka kada se susreće s Bogom. Kada mi u našim životima postajemo plodni, rodni? Onoga trenutka kada se susrećemo s Bogom. To je uistinu poruka nade da se vraćamo Bogu, izvoru života, izvoru radosti, izvoru obnovljivih snaga. Djevica se zvala Marija. Zašto to ime? To ime je bilo učestalo kod Židova, a znači uzvišena, princeza. Po Bogu Marija postaje uzvišena i princeza. I mi po Bogu postajemo prinčevi i princeze“, razložio je propovjednik te promišljao o značenju riječi „raduj se“ u pozdravu Zdravo, milosti puna!,  koji  je Mariji uputio anđeo Gabrijel. Isto, rečeno je, možemo čitati u Starom zavjetu (proroci su ove riječi govorili izraelskom narodu) – Raduj se, kćeri sionska; Kliči od veselja, kćeri jeruzalemska, te je naglašeno dublje značenje riječi Ne boj se, Marijo! i njen odgovor „Evo me“ (Evo službenice Gospodnje) koji se u Svetom pismu nalaze više od 170 puta kod raznih osoba i od Boga koji govori (Iz 65, 1) Evo me, tu sam za tebe, tu sam da ti služim. Onaj tko je Božji i sam to isto govori!

Završavajući propovijed, župnik Ivica je, pojasnivši, otkrio: „Raduj se ovdje ne znači, raduje se zato što si lijepa ili posebna, nego se raduj jer si ljubljena od Boga. To je izvor radosti i u našim obiteljima, prijateljstvima, rodbini. Nema tako velikog motiva za radost kao svijest da smo voljeni i ljubljeni. Zbog toga anđeo Gabrijel poziva Mariju da se raduje, ali isto tako mi imamo razlog za radovati se jer smo ljubljeni od Boga… Ne boj se, Marijo – riječi su u Svetom pismu upućene onim ljudima koji su imali pred sobom beku veću zadaću (Abraham, Mojsije, Pavao). Upamtimo snažne poruke današnjeg evanđelja: Raduj se čovječe jer si ljubljen od Boga i ne boj se jer je Bog s tobom! I nadjenut ćeš mu ime Isus – Isus znači onaj koji spašava – Bog je onaj koji spašava. Bog je onaj koji dolazi spašavati… Na današnji dan Navještenja Gospodinova počinje naša devetomjesečna radost, radost jer je Bog odlučio 'boraviti među ljudima', u svima nama. Ima li veće i dublje radosti?“

Prije završnoga misnog blagoslova naroda Božjeg sa župnikom smo sabrani u poniznom molitvenom stavu zaufano (u nadi, vjeri, pouzdanju) sudjelovali u činu posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu. Naime, pokorničko bogoslužje pape Franje (započelo u 17 sati) i posveta Rusije i Ukrajine Bezgrješnom Srcu Marijinu (u 18.30) održano je u Bazilici sv. Petra u Vatikanu. U Fatimi je istovremeno posvetu izgovorio Papin izaslanik kardinal Konrad Krajewski. Posveta se događa o 80. obljetnici posvete Crkve i cijelog ljudskog roda koju je izvršio papa Pio XII. 1942. godine te o 25. obljetnici ukazanja Blažene Djevice Marije u Fatimi. Čin posvete Sveti je Otac učinio u bazilici ispred kipa Gospe Fatimske izgovorivši molitvu.

Molitva posvete

čovječanstva, napose Rusije i Ukrajine Bezgrješnomu Srcu Marijinu

Marijo, Majko Božja i Majko naša, u ovome se času nevolje utječemo tebi. Ti si Majka, voliš nas i poznaješ: ništa ti nije skriveno što nosimo u srcu. Majko milosrđa, toliko smo puta iskusili tvoju brižljivu nježnost, tvoju prisutnost koja donosi nanovo mir, jer nas uvijek vodiš k Isusu, Knezu mira.

Međutim, mi smo izgubili put mira. Zaboravili smo opomenu tragedija iz prošloga stoljeća, žrtvu milijuna poginulih u svjetskim ratovima. Zanemarili smo napore Zajednice država i izdajemo snove mira naroda i nade mladih. Razboljeli smo se pohlepom, zatvorili smo se u nacionalističke interese, uvenuli smo u ravnodušnosti i onesposobili se egoizmom. Htjeli smo radije zanemariti Boga, živjeti s našim lažima, njegovati agresivnost, zatrti živote i gomilati oružje, zaboravljajući da smo čuvari svoga bližnjeg te istog zajedničkog doma. Ratom smo razorili perivoj Zemlje, grijehom smo povrijedili srce našeg Oca koji nas želi kao braću i sestre. Postali smo ravnodušni prema svima i svemu, osim prema nama samima. I sa sramom govorimo: oprosti nam, Gospodine!

U bijedi grijeha, u našim naporima i u našoj krhkosti, u otajstvu bezakonja zla i rata ti nas, Majko sveta, podsjećaš da nas Bog ne ostavlja, nego nas nastavlja gledati s ljubavlju, željan oprostiti nam i podignuti nas. On je taj koji nam je darovao tebe i položio je u tvoje bezgrješno Srce utočište za Crkvu i čovječanstvo. Po božanskoj si dobroti s nama te nas i u naizgled bezizlaznim situacijama povijesti nježno vodiš.

Utječemo se dakle tebi, kucamo na vrata tvoga Srca mi, tvoja draga djeca, koju se ne umaraš posjećivati u svako doba i pozivati na obraćenje. U ovome tamnome času dođi nam pomoći i utješiti nas. Ponovi svakome od nas: „Nisam li možda prisutna ovdje ja, koja sam tvoja Majka?“ Ti znadeš kako razvezati vezove našega srca i čvorove našega vremena. Darujemo ti naše povjerenje. Sigurni smo da ti, osobito u trenutku kušnje, ne odbijaš naše molitve i dolaziš nam u pomoć.

Tako si učinila u Kani Galilejskoj, kada si požurila trenutak Isusovog posredovanja te si uvela u svijet njegovo prvo znamenje. Kada je slavlju prijetio kraj, u žalosti si mu kazala: „Vina nemaju“ (Iv 2,3). Majko, ponovi to Bogu opet, jer danas smo iscrpili vino nade, iščezla je radost, razvodnilo se je bratstvo. Izgubili smo čovječnost, rasuli smo mir. Postali smo sposobni za svako nasilje i razaranje. Žurno nam treba tvoj majčinski zahvat.

Primi stoga, o Majko, ovu našu prošnju.
Ti, Zvijezdo mora, ne dopusti da potonimo u ratnoj oluji.
Ti, Škrinjo novoga saveza, nadahni planove i putove pomirenja.
Ti, „Zemljo Nebeska“, ponovno donesi Božju slogu u svijet.
Iskorijeni mržnju, smiri osvetu, nauči nas oprostu.
Oslobodi nas od rata, sačuvaj svijet od nuklearne prijetnje.
Kraljice Krunice, probudi u nama potrebu za molitvom i ljubavlju.
Kraljice ljudske obitelji, pokaži narodima put bratstva.
Kraljice mira, isprosi svijetu mir.

Tvoj plač, Majko, neka pokrene naša otvrdnula srca. Suze koje si za nas prolila neka učine da procvjeta ova dolina koju je naša mržnja isušila. I dok zveckanje oružja ne šuti, tvoja molitva neka nas raspoloži za mir. Tvoje majčinske ruke neka zagrle one koji pate i koji bježe pod naletom bombi. Tvoj majčinski zagrljaj neka utješi one koji su primorani napustiti svoje kuće i svoju Domovinu. Tvoje ožalošćeno Srce neka nas potakne na suosjećanje te nas odvaži da otvorimo vrata i da se pobrinemo za ranjene i odbačene ljude.

Sveta Majko Božja, dok si pod križem stajala Isus ti je, gledajući učenika pored tebe, rekao: „Evo ti sina“ (Iv 19,26): tako ti je povjerio svakoga od nas. Zatim učeniku, svakome od nas, reče: „Evo ti majke“ (r. 27). Majko, želimo te sada primiti u naš život i u našu povijest. U ovome času čovječanstvo, iscrpljeno i uznemireno, stoji s tobom pod križem. Ima potrebu povjeriti se tebi, po tebi Kristu se posvetiti. Ukrajinski i ruski narod koji te časte s ljubavlju, utječu se tebi, dok tvoje srce kuca za njih i za sve narode pogođene ratom, glađu, nepravdom i bijedom.

Mi zato, Majko Božja i naša, svečano povjeravamo i posvećujemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s povjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi svijetu mir. Ono „da“ koje je niknulo iz tvoga Srca otvorilo je vrata povijesti Knezu mira; vjerujemo da će iznova, posredstvom tvojega Srca, doći mir. Tebi dakle posvećujemo budućnost cijele ljudske obitelji, potrebe i očekivanja naroda, tjeskobe i nade svijeta.

Neka se po tebi na Zemlju izlije božansko Milosrđe i neka slatki otkucaj mira ponovno odjekuje našim danima. Ženo onoga „da“, nad koju je sišao Duh Sveti, donesi među nas Božji sklad. Napoji naše usahnulo srce, ti koja si „živo vrelo nade“. Vezla si Isusu tkivo čovještva, učini i nas tkalcima zajedništva. Hodila si našim putevima, vodi nas stazama mira. Amen.

Priredila: Nevenka Špoljarić