Ned4Pro2011

Uz svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM i Retfalčani sudjelovali u pobožnosti devetnice Gospi Osječkoj:
Zagledajmo se u Gospin život, uđimo u njezinu školu poniznosti!

Uoči proslave svetkovine Bezgrješnog začeća BDM, od 29. studenoga do 7. prosinca, traje devetnica Gospi Osječkoj u franjevačkoj crkvi Našašća sv. Križa. Devetnicu su marijanskom pobožnošću otvorili, u 17.30 sati predmoleći krunicu, župljani višnjevačke župe Rođenja BDM, a potom slijedi misno slavlje uz nastup gostujućeg župnog zbora i tako svake večeri u crkvi se izmjenjuju osječke župe. Srdačni domaćin je fra Zoltán Dukai, predstojnik Franjevačkog samostana u Tvrđi, i subraća. U devetnici sudjeluju župe: Sv. Mihaela, Sv. Josipa Radnika, Sv. Petra i Pavla, Uzvišenja sv. Križa (u subotu), Sv. Obitelji, Sv. Ćirila i Metoda, Preslavnog Imena Marijina i Sv. Luke, a 8. prosinca na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM euharistijskim slavljem predsjeda kapucin p. Miljenko Vrabec, OFMCap, novi gvardijan Kapucinskog samostana sv. Jakova i župnik župe Sv. Leopolda B. Mandića.

vlč. Mato Jokić„Okupljeni oko Gospe Osječke u molitvi i zahvali, želeći po njoj doći k Isusu, pred sebe stavljamo sliku Marije kao Bezgrješne – na čiji se blagdan slavi i glavno proštenje Osječke Gospe. Papa Pio IX. proglasio je, 8. prosinca 1854, dogmu o Bezgrješnom začeću BDM. Zašto je Marija Bezgrješna? Marija je Bezgrješna ukoliko je rodila Krista – pravoga Boga. Jer, ako Marija nije Bogorodica, onda niti Krist nije Bog, rodila je običnog čovjeka, a ako Krist nije Bog, onda u ludo trošimo svoje vrijeme i ovdje se okupljajući i puštajući glas u prazno. No u punini vremena Bog posla svojeg jedinorođenog Sina na svijet, ne da mu sudi, nego da se svijet spasi po njemu. Tako je ono Mlado Sunce s visine, koje toliko željno u Došašću očekujemo i koje je došlo obasjati naše živote, odlučilo uzeti ljudsku narav, a za to je morao odabrati i ljudski put. Tako je Isus, rođen od Oca prije svih vjekova, izabrao sebi Majku koju je sačuvao od svake ljage grijeha“, kazao je u propovjedi vlč. Mato Jokić, župni vikar župe Uzvišenja sv. Križa, dodajući na misi (3. prosinca) kako „naša pobožnost prema Gospi jest usmjerena prema Kristu, a naše razumijevanje Gospe može biti moguće jedino, ako nas obasja svjetlost Isusa Krista“. „Ovdje i sada zagledajmo se u život BDM. Uđimo u njezinu školu poniznosti, skrovitosti i predanosti Božjoj volji. Dajmo se zahvatiti Duhom Božjim, onako kako je to i Gospa učinila. I sigurni smo da ćemo i sami, po zagovoru Gospe Osječke, prispjeti u Krajevstvo bezgrješnosti gdje ćemo gledati Boga licem u lice“, poručio je predslavitelj Jokić. Euharistijsko slavlje uveličao je zbor Uzvišenja sv. Križa uz pratnju s. Evice Sočković na klavijaturama. Mnoštvo vjernika, Gospinih štovatelja je pjevajući Gospin himan nastavio čašćenje Gospe, uvriježenim, ophodom oko kipa Gospe Osječke, odnosno oko glavnoga oltara samostanske crkve. Susretljivi domaćini priredili su okrjepu za zboristkinje i zboriste, a Mato Jokić, koji je ljetos preuzeo službu retfalačkog vikara i prvi puta pohodio crkvu Našašća sv. Križa, zahvalio je na gostoprimstvu izrazivši uvjerenje kako će nas Gospa pratiti i dalje.

KIP ČUVARICE GRADA, GOSPE OSJEČKE

Gotički kip Blažene Djevice Marije, prvobitno nazvane Đudske (Judske) Gospe, a potom nadaleko poznate Gospe Osječke nalazi se na glavnom oltaru franjevačke crkve u Tvrđi. Izvorno potječe iz 15. st. i nalazio se u koprivničkoj franjevačkoj crkvi sve do kraja 17. st. kada je Gospin kip iz podrumskih prostorija prenio šikloški gvardijan Henrik Bena u mađarsko proštenište Majke Božje u Đud, tj. Mariagyud. Kada je 1703. u Mađarskoj otpočela Rákóczijeva buna, zbog bojazni da u vjersko-političkim sukobima kip ne strada, franjevci su kip donijeli u Tvrđu. Gospa je ostala u Osijeku kao osobita utjeha vjernicima grada. Zbog stalnog porasta hodočasnika, franjevci su u Tvrđi izgradili novu baroknu crkvu sv. Križa postavivši 1732. Gospin kip na oltar BDM, a 1752. kip je fra Ivan Velikanović prenio na sredinu preuređenog glavnog velikog oltara u bogato ukrašenu baroknu vitrinu. Gospa je prirasla srcu Osječana toliko da se u franjevačkom ljetopisu spominje prvi put 1762. kao Gospa Osječka, koja je do danas inspiracija umjetnicima. Vjerničko štovanje čudotvornog kipa, u pisanim spomenicima nazvanim, Gospa Osječka prvi put spominje 1758., a 1762. naziva se “Premoćna Majka, Gospa Osječka”. Nakon Domovinskoga rata kip je iz skrovišta, gdje je bio skriven od razaranja, izišao pred vjernike i obnovljen. Zahvaljujući fra Željku Pauriću, bivšemu rektoru crkve i fra Roku Pleše, tadašnjem gvardijanu franjevačkog samostana u Osijeku, Gospa Osječka je od 1994. uključena u proslavu Dana grada (2. prosinca) tako što gradonačelnik na oltar donosi buket cvijeća. Oživjela je i pobožnost devetnice. U Osijeku je Gospa Osječka osobita utjeha vjernicima grada, zagovornica i čuvarica na čemu joj vjernici zahvaljuju.

Nevenka Špoljarić

  • 111203_01
  • 111203_02
  • 111203_03
  • 111203_04
  • 111203_05
  • 111203_06
  • 111203_07
  • 111203_08
  • 111203_09